Kada razmišljamo o pokretanju poslovanja, najčešće nam na pamet padaju obrt, d.o.o. ili j.d.o.o. Međutim, postoji još jedan oblik poslovnog povezivanja koji može biti posebno zanimljiv kada više osoba ili poslovnih subjekata ima zajednički interes – zadruga.
Zadruga se i dalje često povezuje gotovo isključivo s poljoprivredom, ali zadružni model može biti primjenjiv u mnogo širem krugu djelatnosti.
Zajednički se mogu povezivati proizvođači, obrtnici, pružatelji usluga, kreativci, socijalni poduzetnici i drugi koji žele objediniti resurse, smanjiti troškove ili zajednički nastupati na tržištu.
Upravo je to jedna od najvećih prednosti zadruge: članovi mogu zadržati svoju individualnost, a istodobno ostvarivati koristi koje bi sami teško mogli postići.
Što je zadruga?
Prema Zakonu o zadrugama, zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi.
Članovi svojim radom, drugim aktivnostima ili korištenjem usluga zadruge zajednički ostvaruju i unapređuju svoje gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge interese.
Drugim riječima, zadruga nije samo formalno udruživanje više osoba. Njezina je svrha omogućiti članovima da kroz zajedničko djelovanje ostvare korist koju bi samostalno teže ostvarili.
Jedan član – jedan glas
Jedno od najvažnijih obilježja zadružnog modela jest načelo:
jedan član – jedan glas.
Zakon propisuje da svaki član skupštine zadruge pri odlučivanju ima jedan glas.
To zadrugu razlikuje od klasičnog trgovačkog društva, gdje utjecaj člana često ovisi o njegovu udjelu u kapitalu.
Kod zadruge je naglasak na ravnopravnom sudjelovanju članova u odlučivanju, stvaranju poslovne politike i razvoju zajedničkog poslovanja.
Kada zadruga ima smisla?
Zadruga može biti posebno zanimljiva kada više manjih poslovnih subjekata ima isti ili sličan problem koji bi lakše mogli riješiti zajedno.
Zamislimo, primjerice, nekoliko malih proizvođača.
Svaki od njih proizvodi kvalitetan proizvod, ali pojedinačno nema dovoljno velike količine, financijskih sredstava ni logističkih kapaciteta za ulazak u veće trgovačke lance ili ozbiljniji tržišni nastup.
Zajednički kroz zadrugu mogu:
- nabavljati repromaterijal po povoljnijim uvjetima
- koristiti zajedničku opremu
- organizirati skladištenje i distribuciju
- zajednički ulagati u promociju
- razvijati zajednički brend
- pregovarati s većim kupcima
- zajednički plasirati proizvode na tržište.
Zakon omogućuje i da zadruga pri plasmanu roba ili usluga svojih članova na tržište nastupa u svoje ime za račun člana ili, ovisno o ugovoru, u ime i za račun člana.
Zadruga nije samo za poljoprivrednike
Isti princip može se primijeniti i na velik broj drugih djelatnosti.
Primjerice, nekoliko obrtnika može kroz zadrugu zajednički koristiti poslovni prostor i opremu.
Grupa kreativaca može zajedno ulagati u promociju, organizirati prodaju svojih proizvoda ili razvijati zajedničku platformu.
Više stručnjaka može zajednički nuditi složenije usluge većim klijentima koje kao pojedinci ne bi mogli kvalitetno pokriti.
Socijalni poduzetnici ili lokalni proizvođači mogu kroz zadrugu razvijati zajedničke projekte i jačati lokalnu ekonomiju.
Zato je kod razmišljanja o zadruzi važnije pitanje što članovi žele zajednički postići nego kojoj djelatnosti pripadaju.
Tko može osnovati zadrugu?
Zadrugu u pravilu može osnovati najmanje sedam osnivača.
Osnivači mogu biti potpuno poslovno sposobne fizičke osobe i pravne osobe.
Zadruga svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar, a zadruge su jedna od vrsta pravnih osoba koje se u njega upisuju.
Važno je pritom razumjeti da član zadruge nije zamišljen samo kao pasivni ulagač.
Bit zadružnog modela jest da član aktivno sudjeluje u radu zadruge, posluje putem nje, koristi njezine usluge ili na drugi način sudjeluje u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.
Može li zadruga ostvarivati dobit?
Da, može.
Zadruga može obavljati djelatnosti s ciljem stjecanja dobiti.
Istodobno postoje i zadruge koje svoje djelatnosti obavljaju prvenstveno radi zadovoljavanja potreba članova, bez cilja ostvarivanja dobiti, poput određenih socijalnih, potrošačkih, stambenih zadruga ili zadruga lokalne zajednice.
Kod zadruge koja ostvaruje dobit vrijede posebna pravila njezine uporabe.
Nakon pokrića gubitaka iz prethodnih razdoblja, zadruga mora iz ostvarene dobiti izdvojiti:
- najmanje 20% za razvoj zadruge
- najmanje 5% u obvezne pričuve, sve dok pričuve ne dosegnu ukupan iznos uloga članova.
Preostali dio dobiti može se koristiti u skladu sa Zakonom i odlukom skupštine, među ostalim za dodatne uloge, isplate članovima, ulagačima i radnicima ili druge namjene koje odredi skupština.
To dobro pokazuje samu logiku zadrugarstva.
Cilj može biti uspješno i profitabilno poslovanje, ali dio ostvarene vrijednosti usmjerava se natrag u razvoj zadruge i jačanje zajedničkog poslovnog modela.
Zadruga nije isto što i udruga
Zadruga i udruga na prvi pogled mogu djelovati slično jer obje okupljaju članove oko zajedničkog interesa.
Njihova svrha ipak nije ista.
Udruga se prvenstveno osniva radi ostvarivanja određenih zajedničkih ili općekorisnih ciljeva i nije osnovana radi ostvarivanja dobiti za svoje članove.
Kod zadruge je gospodarsko povezivanje članova jedno od njezinih temeljnih obilježja.
Članovi putem zadruge mogu zajednički proizvoditi, nabavljati, prodavati, pružati usluge, koristiti zajedničku infrastrukturu ili na druge načine ostvarivati svoje gospodarske interese.
Zato je zadruga zanimljiv izbor upravo kada skupina ljudi ili poslovnih subjekata dolazi do zaključka:
„Pojedinačno smo mali, ali zajedno možemo nastupati kao ozbiljniji poslovni subjekt.“
Koje su prednosti zadruge?
Dobro postavljena zadruga članovima može omogućiti nekoliko vrlo konkretnih poslovnih prednosti.
Među njima su:
- zajednička nabava i niži troškovi
- zajedničko korištenje opreme i infrastrukture
- lakši pristup većim kupcima
- veće količine proizvoda ili širi raspon usluga
- zajednički marketing i razvoj brenda
- lakša organizacija logistike i distribucije
- razmjena znanja i iskustva
- ravnopravnije odlučivanje o zajedničkom poslovanju.
Najveća vrijednost zadruge nije samo u dijeljenju troškova.
Ona može omogućiti članovima da zajedno stvore poslovnu snagu koju pojedinačno nemaju.
Ima li zadruga i nedostataka?
Ima.
Zadruga nije automatski najbolje rješenje svaki put kada nekoliko ljudi želi nešto raditi zajedno.
Model zahtijeva povjerenje, jasno definirana pravila i spremnost članova na zajedničko odlučivanje.
Ako članovi imaju izrazito različite interese, očekivanja ili poslovne ciljeve, model „jedan član – jedan glas“ može otežati donošenje odluka.
Zato prije osnivanja zadruge nije dovoljno razgovarati samo o tome što ćemo zajedno raditi.
Treba razgovarati i o pitanjima poput:
- Što svaki član očekuje od zadruge?
- Koliko će aktivno sudjelovati?
- Kako će se raspoređivati posao?
- Kako će se donositi važne odluke?
- Kako će se dijeliti zajednički troškovi i prihodi?
- Što se događa ako član želi izaći iz zadruge?
- Koji su zajednički dugoročni ciljevi?
Što su ta pitanja jasnija na početku, veća je mogućnost da zajednički model dugoročno funkcionira.
Stari model koji dobro odgovara novom poslovnom okruženju
Zadrugarstvo ima dugu tradiciju, ali ideja na kojoj se temelji iznenađujuće dobro odgovara suvremenim poslovnim trendovima.
Dijeljenje resursa, lokalna proizvodnja, održivost, cirkularna ekonomija, društveno poduzetništvo, zajednički prostori, povezivanje malih proizvođača i stvaranje lokalnih lanaca vrijednosti sve su važnije teme suvremenog gospodarstva.
Upravo u tim područjima zadružni model može ponovno pokazati svoju vrijednost.
Zadruga zato ne mora biti „staromodan“ oblik poslovanja.
Dobro osmišljena može članovima omogućiti da zadrže svoju samostalnost, a istodobno koriste prednosti zajedničkog nastupa.
Je li zadruga dobar izbor za vašu poslovnu ideju?
Zadruga ima najviše smisla kada postoji stvaran zajednički poslovni interes i kada članovi mogu jasno objasniti zašto će zajedno postići više nego pojedinačno.
Ako postoji samo želja da se nekoliko ljudi formalno poveže, možda postoji jednostavniji organizacijski oblik.
Ali ako članovi žele zajednički nabavljati, proizvoditi, koristiti resurse, razvijati proizvode, prodavati ili nastupati prema tržištu, zadruga svakako zaslužuje ozbiljno razmatranje.
U Laboratoriju inovativnih ideja bavimo se upravo razvojem poslovnih modela i pretvaranjem ideja u održive projekte. Ako razmišljate o zadruzi ili drugom modelu zajedničkog poslovanja, prvi korak nije izbor pravne forme, nego jasno definiranje zajedničke vrijednosti koju želite stvoriti.
Jer dobra zadruga ne počinje registracijom.
Počinje odgovorom na pitanje: što zajedno možemo napraviti bolje nego svatko od nas pojedinačno?
