Osoba s invaliditetom je prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, definirana kao:
(1) svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu.
(2) Osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti je osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za posljedicu trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost radno se osposobiti i zaposliti i raditi na tržištu rada pod općim uvjetima.
(3) Iznimno, osobom s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti može se smatrati i osoba s invaliditetom čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposobnosti takve osobe ocijeni da je to u interesu očuvanja njezinih tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti.
Tko ima pravo upisa u očevidnik osoba s invaliditetom
Upis u očevidnik je reguliran Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom. U Očevidnik se upisuju osobe kojima je status osobe s invaliditetom priznat na osnovi različitih propisa. Kao osoba s invaliditetom u Očevidnik se upisuje i osoba kojoj je, neovisno o redovitim ili posebnim programima obrazovanja, prema propisima o socijalnoj skrbi utvrđeno: oštećenje vida, oštećenje sluha, oštećenje govorno–glasovne komunikacije, oštećenje lokomotornog sustava, oštećenje središnjeg živčanog i mišićnog sustava, oštećenje drugih organa i organskih sustava, mentalno oštećenje, psihička bolest ili više vrsta oštećenja.
Isto tako, u očevidnik se kao osoba s invaliditetom upisuje osoba koja ima utvrđeno:
- najmanje 60% tjelesnog oštećenja zbog gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja donjeg ekstremiteta,
- najmanje 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja gornjeg ekstremiteta,
- najmanje 70% tjelesnog oštećenja zbog gubitka sluha,
- najmanje 80% jednog tjelesnog oštećenja bilo koje druge vrste ili,
- najmanje 90% ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različitih tjelesnih oštećenja, s time da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 60% oštećenja donjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja gornjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja bilo koje druge vrste.
Osim već prije definiranih vrsta invaliditeta osobi se može utvrditi invaliditet u odnosu na rad, bez obzira na vrstu i stupanj samo invaliditeta. Takav se invaliditet utvrđuje isključivo na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). U ovom slučaju svog/ju zaposlenika/icu možete poslati na vještačenje za utvrđivanje radne učinkovitosti i ako ima, primjerice, utvrđeno tjelesno oštećenje od 30%, ali zbog vrste invaliditeta i specifičnosti radnog mjesta i zadataka ne može obavljati poslove sa stopostotnom učinkovitošću, unatoč prilagodbama radnog mjesta koje ste napravili.
Radni odnos osobe s invaliditetom
1. Osoba s invaliditetom zasniva radni odnos sklapanjem ugovora o radu kao i svaki drugi zaposlenik
2. Prilikom prijave na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje potrebno je osigurati dokaze o invaliditetu, te iste priložiti prijavi kako bi ista bila upisana u Očevidnik i na prijavnici obavezno navesti da se radi o osobi s invaliditetom
3. Sukladno Zakonu o radu osoba s invaliditetom ima najmanje trajanje godišnjeg odmora u trajanju 5 tjedana
4. Sukladno Zakonu o radu osoba s invaliditetom ima pravo na dodatno uvećanje otkaznog roka
5. Prije obračuna plaće osigurati PK karticu osobe kako bi provjerili da li ima uvećanje osobnog odbitka za invaliditet
