Izaslani radnici su osobe zaposlene kod tuzemnog poslodavca, a osigurane u RH prema hrvatskim propisima iz socijalnog osiguranja s osnove radnog odnosa, koje je poslodavac uputio na rad u drugo trgovačko društvo ili podružnicu sa sjedištem u drugoj državi radi obavljanja ugovorom određenog posla. Izaslani radnik kroz cijelo vrijeme rada ostaje u drugoj državi u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te zapošljavanja u RH u skladu s propisima RH.
Plaća se oporezuje prema Zakonu o porezu na dohodak, a ako RH primjenjuje s drugom državom Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe Ugovora imaju prednost u odnosu na Zakon o porezu na dohodak.
Izaslani radnik je osoba osigurana po osnovi radnog odnosa kod poslodavca sa sjedištem u RH, upućena u inozemstvo radi obavljanja poslova za vlastitog poslodavca, te za vrijeme rada u inozemstvu ostaje u sustavu obveznih osiguranja RH. To je odredba čl. 7. t. 10.1. Zakona o doprinosima, prema kojem se izaslanim radnikom smatra radnik koji se privremeno upućuje na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju duljem od trideset dana.
Radnici koje poslodavac iz RH upućuje na rad u države članice EU-a ostaju u socijalnom osiguranju RH, a dokaz navedenog je potvrda A1 koju treba zatražiti prije odlaska na rad u zemlje EU-a. Za izdavanje potvrde A1 nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Uvjeti koje treba zadovoljiti da bi HZMO izdao poslodavcu potvrdu A1 su sljedeći:
- izaslanje ne traje dulje od 24 mjeseca
- osoba nije izaslana u svrhu zamjene druge izaslane osobe
- na radnika se, u okviru socijalnog osiguranja, primjenjivalo zakonodavstvo matične države najmanje jedan mjesec prije izaslanja
- poslodavac redovito obavlja svoju djelatnost u matičnoj državi
Poslodavac je obvezan s početkom izaslanja radnika promijeniti status radnika u mirovinskom osiguranju putem Tiskanice M-3P, s obzirom da za njega poslodavac plaća doprinose na uvećanu osnovicu koju čini plaća koju radnik ostvaruje u RH u skladu s propisima iz područja rada, uvećanu za 20 %.
IZASLANJE RADNIKA U TREĆE ZEMLJE
Treće zemlje su države koje nisu članice EGP-a niti su države s kojima RH primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju. U ovom slučaju poslodavac je dužan, osim obveznih doprinosa, plaćati doprinos na propisanu osnovicu za izaslane radnike po stopi od 10 % za slučaj bolesti i nezgode u zemlji izaslanja. Ako se radniku dogodi nezgoda ili bolest u državi izaslanja, sam snosi troškove liječenja koje mu HZZO refundira uz predočenje medicinske dokumentacije i računa.
Člancima 35.-41. Zakona o doprinosima određena je visina osnovice za plaćanje doprinosa. Obveznik plaćanja doprinosa je poslodavac u RH. Ako poslodavac osim redovite plaće isplaćuje primitke u naravi ili daje na upotrebu osobni automobil te po toj osnovi utvrđuje plaću u naravi, ti se primitci ubrajaju u osnovicu za plaćanje doprinosa.
Ako poslodavac zapošljava radnika kojem je to prvo zaposlenje, nije obvezan obračunavati doprinose na plaću godinu dana od dana zaposlenja. Ako poslodavac upućuje na rad u inozemstvo radnika mlađeg od 30 godina, zaposlenu na neodređeno vrijeme, oslobođen je od doprinosa na plaću narednih 5 godina. Posebni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu po stopi od 10 % ne plaća se za izaslanje u zemlje EU-a, EGP-a i Švicarsku te u zemlje s kojima RH primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju.
Radnici koje je poslodavac uputio na rad u drugu državu ostaju cijelo vrijeme izaslanstva u radnom odnosu kod poslodavca u RH. Stoga, poslodavac može za izaslanog radnika podmiriti troškove za radnikov odlazak i povratak u RH, smještaj za vrijeme rada u inozemstvu, dnevnice za terenski rad te prigodne i ostale naknade određene čl. 7. Pravilnika o porezu na dohodak.
Rezidenti RH su obvezni podnijeti godišnju prijavu svih ostvarenih primitaka u inozemstvu putem Obrasca INO-DOH koji za izaslane radnike podnosi poslodavac u RH, dok godišnju obvezu poreza na dohodak utvrđuje Porezna uprava prema propisima RH izuzimanjem od oporezivanja primitke koji su prema propisima RH neoporezivi te radnik može u tom slučaju ostvariti povrat poreza na dohodak, osim ako je riječ o državama s kojima RH primjenjuje odredbe prema kojima se porez plaćen u drugoj državi smatra konačno plaćenim porezom te se u RH izuzimaju od oporezivanja.
Ako je riječ o državi u kojoj se utvrđuje predujam poreza na dohodak prema propisima te države, poslodavac je za toga radnika obvezan u roku od 8 dana nakon izaslanja radnika u tu državu podnijeti Poreznoj upravi prijavu putem obrasca INO-IZJAVA prema kojemu Porezna uprava u RH stječe informaciju da se predujam poreza plaća u drugoj državi te očekuje prijavu poreza na dohodak nakon isteka poreznog razdoblja za toga radnika koju podnosi njegov poslodavac najkasnije do 31. siječnja sljedeće godine za prethodnu godinu putem Obrasca INO-DOH.
Porezna uprava utvrđuje godišnju poreznu obvezu svakog rezidenta RH prema poreznim propisima RH za sve dohotke ostvarene u RH i u inozemstvu prema načelu svjetskog dohotka, prema podatcima podnesenim putem Obrasca JOPPD.
